Sve boljom i pogodnijom situacijom u hrvatskom turizmu u zadnjem desetljeću, dolazi do razvoja specifičnih vrsta ove djelatnosti te do dopiranja turističke potražnje do regija koje prethodno nisu bile orijentirane prema uslužnim gospodarskim granama. Problemi masovnog turizma često se spominju kao velika prijetnja popularnim svjetskim turističkim destinacijama. Osim nezadovoljstva kod turista koji nemaju mogućnost uživati u svemu u čemu bi htjeli, do nezadovoljstva dolazi i kod lokalnih stanovnika i turističkih djelatnika. Narušavanjem svakodnevnih navika i načina života kod lokalaca stvara se loša slika i promidžba destinacije kojom turisti kod lokalnog stanovništva nisu dobrodošli. Osim stanovništva tih destinacija, na veliko iskušenje stavljeni su i lokalni hotelijeri, ugostitelji, turoperatori i ostali subjekti koji djeluju na lokalnom turističkom tržištu. Oni se moraju prilagođavati takvim trendovima i ukoliko je moguće u manjim koracima mijenjati turizamplan kako bi izbjegli daljnje opasnosti koje masovni turizam može uzrokovati (skuplji životni standard za lokalno stanovništvo, onečišćenja, oštećenja gradskih kulturnih resursa i slično). Dalmatinska zagora je jedna od regija koja svojim očuvanim prirodnim bogatstvima iz godine u godinu privlači sve veći broj segmenata koji žele nešto drugačiji i originalniji odmor. S obzirom na lošu industrijsku situaciju i sve učestalije iseljavanje mladih iz ove regije, turizam se zadnjih godina razvio i dao priliku za "restart" te pružio nove mogućnosti za napredak kojima bi se barem donekle iskoristili potencijali kojima Dalmatinska zagora raspolaže. Dalmatinska zagora najveći iskorak bilježi u broju smještajnih kapaciteta (uglavnom luksuznih vila sa bazenima). Osim samog smještaja koji se nudi gostima, nastoji se razviti destinacija koja njeguje običaje i kulturne resurse (Sinjska alka, Glumci u Zagvozdu) te se orijentira na sportsko-rekreativni i obrazovni turizam (Imotski bike & wine đir, Dalmacija storytelling destinacija).