Tema ovog završnog rada jest utvrditi je li i u kolikoj se mjeri kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 odrazila na sektor uslužnih djelatnosti. Pandemija uzrokovana novim koronavirusom nazvanim COVID-19 bacila je cijeli svijet „na koljena“ u prvom tromjesečju 2020. ostavljajući dugotrajne posljedice, koje se još uvijek osjećaju, na globalno gospodarstvo, i posljedično na svakog pojedinca u bilo kojem dijelu svijeta. Ni gospodarstvo, kao niti stanovništvo Republike Hrvatske, nisu pošteđeni ovog utjecaja. Društveno-ekonomske posljedice pandemije iskristalizirale su činjenicu kako je upravo sektor uslužnih djelatnosti najteže pogođen pandemijom COVID-19. Zaposlenici ovog sektora nose se još od početka pandemije sa velikom neizvjesnošću i nametnutim ograničenjima u poslovanju koji rezultiraju velikim financijskim gubicima te često i gubitkom posla. Posebno su osobe zaposlene u ovom sektoru pogođene fizičkim i psihičkim posljedicama krize. S ciljem proučavanja utjecaja krize uzrokovane pandemijom COVID-19 na sektor uslužnih djelatnosti korištena je metoda anketnog istraživanja čijim rezultatima je prikazan stav zaposlenika u uslužnom sektoru o Vladinim mjerama za suzbijanje širenja virusa te percepcija zaposlenika o utjecaju pandemije na (ne)sigurnost posla i samog rada. Prema rezultatima anketnog istraživanja može se zaključiti kako ispitanici nemaju potpuno povjerenje u Vladu i njezin odgovor na krizu uzrokovanu virusom COVID-19. Većina ispitanika se izjasnila kako im Vlada nije tijekom krize pružila svu potrebnu pomoć kojom bi zadovoljili osnovne životne potrebe niti se slažu kako im je Vlada omogućila potpuni pristup zdravstvenim uslugama tijekom pandemije. Ispitanici u većini ne vjeruju Vladinim službenim izvještajima i statistici, ne namjeravaju se cijepiti te nemaju povjerenje u sigurnost i učinkovitost cjepiva. Većina ispitanika je zabrinuta za poslovanje organizacije u kojoj rade, svoje radno mjesto i za svoju budućnost općenito.