Abstract | Republika Hrvatska još odavnina vuče repove inozemnog zaduženja koji su posljedica naslijeđenih dugovanja i problema povezanih s procesom osamostaljenja kao i načinom na koji su ih nositelji ekonomske politike nastojali riješiti. Inozemni dug može imati pozitivne, ali isto tako negativne implikacije na ekonomiju jedne zemlje. Posebice, ekonomija zemalja u razvoju nalaže da je neminovno zaduživanje van svojih granica kako bi se ubrzao gospodarski rast, podigla razina javnih usluga, ponajprije zdravstva i obrazovanja, zbog infrastrukturnog ulaganja, zbog nedostatka dugoročnih izvora financiranja unutar zemlje, ali i nižih kamatnih stopa. Uzroke velike inozemne zaduženosti Republike Hrvatske treba tražiti u različitim unutrašnjim i vanjskim faktorima zaduženosti. U novije vrijeme, na rast inozemnog duga Republike Hrvatske utjecala je pojava krize uslijed pandemije koronavirusa koja je pogodila i gospodarstvo u globalu, kao i ratna zbivanja u Ukrajini. Inozemni dug i valutni rizik usko su povezani te s porastom iznosa duga može rasti rizik države koja se zadužuje, a uvjeti zaduživanja postaju stroži. Republika Hrvatska je na pragu uvođenja eura kao službene valute što bi trebalo donijeti i veću gospodarsku stabilnost. Nositelji ekonomske politike države trebaju biti sposobni procijeniti kako će trenutni iznos inozemnog duga odraziti na perspektive budućeg razvoja, procijeniti rizik od mogućeg izbijanja dužničke krize, upravljati iznosom dugom radi minimiziranja tog rizika i njegovih troškova, te sagledati sve posljedice koje iz sadašnjeg stanje proizlaze za buduće vođenje ekonomske politike. Inozemni dug, kao dio javnog duga, predstavlja zaduženost jedne države i njezinih rezidenata prema inozemstvu. Na osnovi pokazatelja inozemne zaduženosti u radu je prikazana analiza inozemnog duga Republike Hrvatske od njezinog osamostaljena pa do danas, kao i stanje inozemnog duga država članica Europske unije. |
Abstract (english) | The Republic of Croatia has been dragging the tails of foreign debt for a long time, which are the result of inherited debts and problems related to the process of independence, as well as the way in which economic policy holders tried to solve them. Foreign debt can have positive, but also negative implications for the economy of a country. In particular, the economy of developing countries dictates that borrowing beyond its limits is inevitable in order to accelerate economic growth, raise the level of public services, primarily health and education, due to infrastructural investment, due to the lack of long-term sources of financing within the country, as well as lower interest rates. The causes of the large external indebtedness of the Republic of Croatia should be sought in various internal and external factors of indebtedness. In recent times, the growth of the foreign debt of the Republic of Croatia has been affected by the emergence of the crisis due to the coronavirus pandemic, which affected the global economy, and the war in Ukraine. Foreign debt and currency risk are closely related, and as the amount of debt increases, the risk of the borrowing country may increase, and borrowing conditions become stricter. The Republic of Croatia is on the threshold of introducing the euro as the official currency, which should also bring greater economic stability.The holders of the economic policy of each individual country should be able to assess how the resulting state of foreign debt will reflect on the perspectives of future development, assess the risk of a possible outbreak of a debt crisis, manage the amount of debt in order to minimize this risk and its costs, and look at all the consequences arising from the current situation for the future management of economic policy. Foreign debt, as a part of the public debt, represents the indebtedness of a country and its residents abroad. Based on indicators of foreign indebtedness, the paper presents an analysis of the foreign debt of the Republic of Croatia from its independence until today, as well as the state of the foreign debt of the member states of the European Union. |